Aktivnosti

U svrhu izgradnje kapaciteta udruga uključenih u projekt "Mentalno zdravlje u zajednici" djelatnici udruga sudjelovali su na dvodnevnoj edukaciji “Menadžment volontera” s ciljem stjecanja znanja i vještina u području upravljanja volonterima.

Budući da djelatnici PRONI Centra imaju najveća iskustva u području rada s volonterima te se na području Vukovara aktivno bave istima na svakodnevnoj razini kroz provedbu dugoročnog programa “Volonterski centar Vukovar”, isti su i organizirali ovu edukaciju. Edukaciju su vodile Irena Mikulić i Sanja Vuković.

Edukacija je održana u uredu Koalicije za psihotraumu i mir Vukovar kao i putem Zooma, a obuhvatila je sljedeće teme: Zakonsko uređenje volonterstva u RH, Motivacija za volontiranjem te Ciklus menadžmenta volontera (Planiranje volonterskog programa, Izrada opisa volonterske pozicije, Pronalaženje volontera, Odabir i uključivanje volontera, Priprema volontera –  orijentacija i edukacija, Praćenje i podrška volontera, Vrednovanje i nagrađivanje volontera te Evaluacija volonterskog programa). 

​Uz teorijski pristup, programom je osigurano iskustveno učenje kroz interaktivno sudjelovanje putem diskusije u vezi iskustva u provedbu volonterizma u organizacijama, te inkluzivnom volontiranju, što je bilo dodatno značajno za stjecanje potrebnih znanja i vještina.

​Ova edukacija omogućit će kvalitetniji rad s postojećim volonterima, ali i angažiranje novih volontera koji će aktivnu ulogu imati upravo u provedbi nadolazećih aktivnosti unutar ovog projekta.

U trećem modulu u sklopu ciklusa edukacija u sklopu izgradnje kapaciteta udruga održanog 26. i 31. svibnja tema je bila namicanje sredstava u udrugama za mentalno zdravlje.
Aktivnosti se provode u sklopu projekta Mentalno zdravlje u zajednici, a edukaciju izvode Irena Mikulić te Sonja Vuković iz PRONI-ja, za članove udruga na projektu.

Sudionici su u dvodnevnom programu raspravljali o održivosti udruga, naučili su koji su to izvori i oblici namicanja sredstava, te su analizirali strukturu sredstava svojih organizacija. Pozornost je posvećena namicanju sredstava pisanjem projektnih prijedloga, te su upoznati sa ciklusom razvoja projektnih ideja.

​Radionica je održana online putem Zooma, te su na njoj sudjelovali članovi Udruge Vrapčići, Feniks, Ludruga i Koalicije za psihotraumu i mir Vukovar.

Edukaciju za članove Koalicije za psihotraumu i mir pod nazivom „Strateško planiranje“ održale su 25. i 26. svibnja 2023. Irena Mikulić i Sanja Vuković, iz udruge PRONI.

Edukacija je uključivala praktične interaktivne zadatke, koje su predstavnici udruge obavljali svi zajedno u maloj grupi , te predavanje o dobrim praksama uspješnog strateškog planiranja.

Edukacija je bila iznimno dragocjena. Sudionici su definirali što strateški razvoj jest, a što nije, naučili su koje su faze i podfaze strateškog upravljanja, te kako ih uspješno organizirati i provesti. Rad u maloj grupi omogućio je da se sudionici bolje upoznaju sa strateškim planovima i dobrim praksama te da rade na njihovom poboljšanju. Tijekom rada pohvalili su što je u svakom od strateških planova kvalitetno te naveli što bi se i kako moglo poboljšati i nadopuniti.

Edukatorice su stavile naglasak na razumijevanje važnosti strateškog planiranja, a sudionice su dobile priliku naučiti da je strateško planiranje proces u kojem sudjeluju članovi organizacije s ciljem da definiraju zajedničke ciljeve, analiziraju okruženje u kojem djeluju i da odrede aktivnosti pomoću kojih će realizirati zamišljene ciljeve. Strategija pokretačka sila svake organizacije koja svim članovima, zaposlenicima i volonterima treba pomoći prilikom organizacije rada, planiranja daljnjih koraka te prilikom definiranja kratkoročnih i dugoročnih prioriteta.

​Sudionici radionice su svaki za sebe imali zadatak odgovoriti na pitanja gdje su, kuda idu i kako mogu stići do cilja. Kroz navedena pitanja radili su pregled organizacije kroz dosadašnja postignuća i ljudske kapacitete, nakon čega su radili na analizi unutarnjeg i vanjskog uređenja. SWOT i PEST analizu radili su svi sudionici zajedno, s time da je svatko za sebe radio snage i slabosti organizacije.

Povodom Festivala mentalnog zdravlja udruga Vrapčići iz Slavonskog Broda počastila nas je svojim dolaskom i priredila nam izložbu pod nazivom "Muzej mentalnog zdravlja".

Muzej mentalnog zdravlja predstavlja edukativan i inovativan način podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i borbe protiv stigme prema osobama sa psihosocijalnim teškoćama. Posjetitelji mogu naučiti o povijesti mentalnog zdravlja kroz različite eksponate.
Osim toga, građanima su predstavljene aktivnosti i programi udruge Koalicija za rad s psihotraumom i za mir Vukovar, s naglaskom na aktivnosti projekta "Mentalno zdravlje u zajednici."

Izložba je bila predstavljena u park šumi Adica pod sjenicom s početkom u 11 sati i ulaz je bio slobodan. 

Dio ljudi ne razlikuje psihologiju i psihijatriju, a često  poistovjećuju psihologiju sa psihoterapijom. Ako se u obzir uzme nedovoljna prisutnost tema o mentalnom zdravlju ne samo u Hrvatskoj, već i u brojnim razvijenim državama diljem svijeta, to je razumljivo. Stoga je osnovna svrha ove edukacije bila pružanje informacija o psihologiji, psihoterapiji i važnosti peer rada u metalnom zdravlju.

Predavanje je vodio 24.5. 2023. psihoterapeut Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija u svrhu izgradnje kapaciteta udruga uključenih u projekt Mentalno zdravlje u zajednici, s ciljem unaprijeđenja kompetencija potrebnih za realizaciju projekta.

Psihologija je znanost koja proučava doživljavanje i ponašanje ljudi. Psiholozi nisu isto što i psihijatri jer su psihijatri stručnjaci za mentalno zdravlje koji su završili studij medicine te posljedično smiju propisivati farmakoterapiju (lijekove). Psiholozi, nakon završetka studija najčešće rade u ljudskim resursima u raznim tvrtkama, u školama i vrtićima, bolnicama. Područje u kojem radi dio psihologa, jest psihoterapija. Psihoterapeuti su najčešće završili studij psihologije ili medicine, ali psihoterapijom se bave i osobe koje su završile socijalni rad, pedagogiju i edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Kako bi osoba postala psihoterapeut, nakon studija mora završiti odgovarajuće edukacije. 

​Postoje različiti psihoterapijski pristupi, poput kognitivno-bihevioralne, gestalt, transakcijske, realitetne, sistemske psihoterapije, psihoanalize…itd., ali neovisno o pristupu, kroz psihoterapiju ljudi bolje upoznaju sebe, rade na konkretnim teškoćama i postizanju željenih ciljeva te pritom postaju kompetentni pomoći sami sebi u budućnosti. U psihoterapiji se koriste različite tehnike i stavlja se naglasak na različite čimbenike (npr. emocije, misli, sadašnji trenutak ili prošlost, interakcija pojedinca i okoline ili usmjerenost na unutrašnji svijet osobe), što ovisi o psihoterapijskom pristupu. Međutim, u svim psihoterapijskim pristupima vrlo važnu ulogu ima stvaranje odnosa između klijenta i terapeuta kroz koji se, u povjerljivom okruženju, mogu „izgrađivati stepenice“ koje vode prema klijentovom cilju. 

Za pojedine teškoće pojedini pristupi prikladniji su od ostalih (npr. terapija izbora za anksiozne smetnje je kognitivno-bihevioralna psihoterapija;), ali odabir psihoterapeuta i psihoterapijskog pristupa ovisi o osobinama i preferencijama klijenta, kao i o uspostavljenom odnosu klijenta i terapeuta. U psihoterapiji se mogu prolaziti razne teme, poput teškoća vezanih uz stres, tjeskobu, različite vrste briga, fobije, depresiju, odnose s drugima, samopoštovanje, konkretni problem koji ne znaju kako bi riješili (npr. problemi na radnom mjestu), osjećaj ispraznosti i besmisla, gubitke i tugovanje, opsesije, životne tranzicije, bolje upoznavanje samog sebe. Psihoterapeuti rade s djecom, adolescentima i odraslima, individualno ili kroz grupni rad.

Za rad u peer grupama, najvažnije je da je osoba k empatična, tj. suosjećajna, jer joj bez toga nikakvo obrazovanje ne može koristiti. Za nošenje s takvim poslom uspješno se koristi metoda supervizije. Riječ je o postupku pri kojem osobe koje rade na emocionalno iscrpljujućim poslovima imaju priliku s vremena na vrijeme razgovarati s psihoterapeutom i proraditi osjećaje koji ih muče. Dobrom supervizijom moguće je postići okružje u kojem pomagači nemaju negativne posljedice pri radu. Dapače, pomagači zbog prorade svojih osjećaja ostvaruju i vlastiti napredak u smislu emocionalne zrelosti. Općenito se može reći kako je svaka prorada negativnih osjećaja bolja nego njihov potpuni izostanak. Naime, proradom se krećemo u smjeru zrelosti, dok tobožnjom zaštićenošću uopće ne napredujemo.

Webinar je bio interaktivan, prepun primjera iz rada peer grupa, pratile su ga facilitatori iz udruge Vrapčići, Feniks , Ludruga i Koalicija za psihotraumu i mir Vukovar. 

Povodom Festivala mentalnog zdravlja održali smo kreativnu likovnu anti-stres radionicu. 
Bojenje kao tehnika opuštanja postoji već odavno. Ono smanjuje stres i negativne emocije, a povećava opuštenost, kreativnost i poboljšava pažnju.
Radionica se održala u prostorijama udruge Koalicija za rad s psihotraumom i za mir Vukovar.

Tjedan svjesnosti o mentalnom zdravlju otvorili smo projekcijom dokumentarnog filma znakovitog naslova : Dani ludila.

Dokumentarni film Dani ludila Damiana Nenadića otvoreno govori o psihičkim bolestima koje su u društvu, ali i obiteljima itekako stigmatizirana tema.  Film pruža uvid u surovu realnost mentalnih poremećaja, koji se nerijetko svode isključivo na farmakološki tretman,  te gledaoci mogu vidjeti potresnu sliku šta ti lijekovi zapravo čine čovjeku.

Projekcijom filma željeli smo otvoriti dijalog, te  tako pomoći drugim ljudima da se oslobode  srama i osjećaja krivice zbog svoje nepodobnosti, te prepoznaju vlastitu stigmu.
Također, da će onima kojima su takva stanja nepoznata i zbog toga možda zastrašujuća, omogućiti da bolje suosjećaju s ovakvim društvenim pojavama. Zahvaljujući neobično hrabrim i autentičnim protagonistima, koji se nisu ustručavali kamerom zabilježiti šta im se sve događa, kako se osjećaju i kroz šta zapravo prolaze, napravljena je sirova i ogoljena priča.

Projekcija je održana u prostoru Slagalice pri Gradskoj knjižnici Vukovar, te se odazvao mali broj gledatelja, koji su ujedno ili članovi obitelji ili korisnici usluga naše udruge, uz slučajne posjetitelje knjižnice.

Po projekciji povela se rasprava koju je moderirala voditeljica projekta, a odnosila se prvenstveno na fenomen  stigme mentalnog zdravlja, nepostojanje i nedovoljna razvijenost usluga  za osobe s iskustvom mentalnih poteskoća u našoj zajednici, te konačno niske razine zdravstvene pismenosti te nepoznavanje koncepta oporavka.

U sklopu projekta "Mentalno zdravlje u zajednici" podržanim sa 28.548,88 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, i 6636.14 € financijske podrške Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara pozivamo vas na ​Festival mentalnog zdravlja.

Festival će se održavati u razdoblju od 22.05-26.05. sa ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju. 

17. svibnja prisustvovali smo na webinaru kojeg je vodila mr.sc. Kornela Paunović, sa dvadesetogodišnjim iskustvom u poslovima savjetovanja, upravljanja, vođenja financija, kontrolinga i računovodstva. Završen: Ekonomski fakultet Zagreb, smjer financije i računovodstvo. Trenutno se bavi edukacijama, savjetovanjem udruga.

Jednodnevna online radionica bila je namijenjena udrugama, koje žele savladati područje navedene tematike. Budući da udruge korisnika i partnera imaju običaj prodavati svoje rukotvorine, iskazale su interes za ovom vrstom edukacije.
Program webinara su bile teme :

​1. Može li udruga prodavati i obavljati profitnu djelatnost
2. Izvori financiranje udruge
3. Razlika između prodaje i donacije
4. Koji su potrebni koraci za upis i obavljanje gospodarske djelatnosti
5. Posebnosti i položaj udruge u djelatnosti trgovine
6. Posebnosti i položaj udruge u ugostiteljskoj djelatnosti
7. Izdavanje računa
8. Fiskalizacija
9. PDV
10. Što treba znati ako se prima ili izdaje račun unutar EU
11. Napomene na računu
12. Porez na dobit
13. Porez na dobitak