Webinar: Osnove psihoterapije i peer rad

​Dio ljudi ne razlikuje psihologiju i psihijatriju, a često  poistovjećuju psihologiju sa psihoterapijom. Ako se u obzir uzme nedovoljna prisutnost tema o mentalnom zdravlju ne samo u Hrvatskoj, već i u brojnim razvijenim državama diljem svijeta, to je razumljivo. Stoga je osnovna svrha ove edukacije bila pružanje informacija o psihologiji, psihoterapiji i važnosti peer rada u metalnom zdravlju.

Predavanje je vodio 24.5. 2023. psihoterapeut Tin Pongrac, predsjednik udruge Životna linija u svrhu izgradnje kapaciteta udruga uključenih u projekt Mentalno zdravlje u zajednici, s ciljem unaprijeđenja kompetencija potrebnih za realizaciju projekta.

Psihologija je znanost koja proučava doživljavanje i ponašanje ljudi. Psiholozi nisu isto što i psihijatri jer su psihijatri stručnjaci za mentalno zdravlje koji su završili studij medicine te posljedično smiju propisivati farmakoterapiju (lijekove). Psiholozi, nakon završetka studija najčešće rade u ljudskim resursima u raznim tvrtkama, u školama i vrtićima, bolnicama. Područje u kojem radi dio psihologa, jest psihoterapija. Psihoterapeuti su najčešće završili studij psihologije ili medicine, ali psihoterapijom se bave i osobe koje su završile socijalni rad, pedagogiju i edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Kako bi osoba postala psihoterapeut, nakon studija mora završiti odgovarajuće edukacije. 

​Postoje različiti psihoterapijski pristupi, poput kognitivno-bihevioralne, gestalt, transakcijske, realitetne, sistemske psihoterapije, psihoanalize…itd., ali neovisno o pristupu, kroz psihoterapiju ljudi bolje upoznaju sebe, rade na konkretnim teškoćama i postizanju željenih ciljeva te pritom postaju kompetentni pomoći sami sebi u budućnosti. U psihoterapiji se koriste različite tehnike i stavlja se naglasak na različite čimbenike (npr. emocije, misli, sadašnji trenutak ili prošlost, interakcija pojedinca i okoline ili usmjerenost na unutrašnji svijet osobe), što ovisi o psihoterapijskom pristupu. Međutim, u svim psihoterapijskim pristupima vrlo važnu ulogu ima stvaranje odnosa između klijenta i terapeuta kroz koji se, u povjerljivom okruženju, mogu „izgrađivati stepenice“ koje vode prema klijentovom cilju. 

Za pojedine teškoće pojedini pristupi prikladniji su od ostalih (npr. terapija izbora za anksiozne smetnje je kognitivno-bihevioralna psihoterapija;), ali odabir psihoterapeuta i psihoterapijskog pristupa ovisi o osobinama i preferencijama klijenta, kao i o uspostavljenom odnosu klijenta i terapeuta. U psihoterapiji se mogu prolaziti razne teme, poput teškoća vezanih uz stres, tjeskobu, različite vrste briga, fobije, depresiju, odnose s drugima, samopoštovanje, konkretni problem koji ne znaju kako bi riješili (npr. problemi na radnom mjestu), osjećaj ispraznosti i besmisla, gubitke i tugovanje, opsesije, životne tranzicije, bolje upoznavanje samog sebe. Psihoterapeuti rade s djecom, adolescentima i odraslima, individualno ili kroz grupni rad.

Za rad u peer grupama, najvažnije je da je osoba k empatična, tj. suosjećajna, jer joj bez toga nikakvo obrazovanje ne može koristiti. Za nošenje s takvim poslom uspješno se koristi metoda supervizije. Riječ je o postupku pri kojem osobe koje rade na emocionalno iscrpljujućim poslovima imaju priliku s vremena na vrijeme razgovarati s psihoterapeutom i proraditi osjećaje koji ih muče. Dobrom supervizijom moguće je postići okružje u kojem pomagači nemaju negativne posljedice pri radu. Dapače, pomagači zbog prorade svojih osjećaja ostvaruju i vlastiti napredak u smislu emocionalne zrelosti. Općenito se može reći kako je svaka prorada negativnih osjećaja bolja nego njihov potpuni izostanak. Naime, proradom se krećemo u smjeru zrelosti, dok tobožnjom zaštićenošću uopće ne napredujemo.

Webinar je bio interaktivan, prepun primjera iz rada peer grupa, pratili su ga facilitatori iz udruge Vrapčići, Feniks , Ludruga i Koalicija za psihotraumu i mir Vukovar. 

Projekt je financijski podržan kroz Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj te sufinanciran sredstvima Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.

---